Srest ćemo se opet, sestro moja

Susan Abulhawa, palestinska književnica i aktivistkinja za ljudska prava, svojim je prvim romanom Svitanja u Jeninu pokazala svijetu svoje spisateljsko umijeće. Roman je postao međunarodni bestseler i preveden je na više od 30 jezika, a njezin novi naslov opet nas vodi u područje, kako se čini, „vječnog rata“ i daje glas onima koje se često ne želi čuti.Palestinka Nahr već se dugo, ni sama ne pamti koliko točno, nalazi u Kuvajtu u moderno, ali oskudno opremljenoj zatvorskoj samici u kojoj pojam vremena ne postoji. Ne sjeća se kada je posljednji put vidjela poznato lice, no povremeno dobiva posjetitelje – znatiželjne novinare koji pišu za zapadnjačke medije i pokušavaju od nje izvući dovoljno informacija za kakav sočni članak o palestinskoj izbjeglici koja je uhićena zbog sumnje na upletenost u zločin protiv države. Nahr odluči početi pisati svoju priču u nadi da će joj tekst pomoći da spoji niti vlastitog života u smislenu cjelinu s pomoću koje će si moći objasniti kako je dospjela u samicu zvanu Kocka.Roman Srest ćemo se opet, sestro moja britkim i jasnim glasom progovara o prostoru (ne)slobode koji pripada onima bez doma, onima čije su duše vezane uz mjesta koja nikada nisu upoznali, što žive tek u sjećanjima prisilno protjeranih predaka. Kako i čime se mogu boriti oni kojima je oteto sve? Je li nada u bolje sutra dovoljno snažan temelj za izgradnju identiteta u tuđoj zemlji i koliko duboko moraju sezati korijeni grubo odsječenih stabala da bi se iz njih uspjele razviti nove mladice? Abulhawa i ovaj put propituje doslovne i figurativne granice te pokušava odgonetnuti koje je oružje najbolje u borbi protiv ovog bešćutnog svijeta...